Gramatika Savremenog Perzijskog Jezika - Prvi Tom (Bosnian Edition)

Izvodi iz Gramatike savremenog perzijskoj jezika Postojalo je jedno vrijeme, tokom prednaucne gramaticke i lingvisticke misli na nasim prostorima, kada su se oblikom prosti prijedlozi (i prilozi) popularno nazivali ''pravima'', dok su slozeniji prijedloski (i priloski) izrazi, od kojih su neki gradjeni i sa prostim prijedlozima, nazivani ''nepravima'' (v. Sikiric, 1951: 101, 103, 105, 107; Moker & Haveric, 2010: XII, XIII). Potom je doslo vrijeme, barem u zapadnoj lingvistickoj tradiciji, kada su oblikom nedjeljivi (nerasclanjivi) prijedlozi nazvani ''prostim'', a strukturno kompleksnije prijedloske forme nazvane ''slozenim prijedlozima'' ili ''prijedloskim frazama''. Danas se za proste prijedloge koristi izraz ''primarni'' (''primary prepositions'', engl.), dok se za sve ostale koristi termin ''sekundarni prijedlozi'' (secondary prepositions'', engl.) (v. Windfuhr & Perry, 2012: 441-442; Windfuhr, Gernot & Perry John R. Persian and Tajik. u Windfuhr (editor). (2012); Windfuhr, Gernot, (editor). (2012). The Iranian Languages. London/New York: Routledge.). O pojmu specificnosti u gramatici i lingvistici savremenog perzijskog jezika Pojam specificnosti u gramatici i lingvistici perzijskog jezika ustaljen je vec nekoliko decenija, barem na Zapadu, to jest tamo gdje teoretska lingvistika zaista postoji. Pa ipak, i danas je mnogima stran (a posebno je nerazumljiv predavacima na Katedri za perzijski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu), te takvi ni dan-danas nisu u stanju shvatiti vrlo standardne pojmove ''specificnog'' i ''nespecificnog referenta'' (entiteta u van-jezickom svijetu) na koji jezicki izraz upucuje svojim konkretnim oblikom. Ovo nepoznavanje bitnih gramatickih termina ujedno ukazuje i na neupucenost u temeljne semanticke pojmove ne samo perzijskog nego i bosanskog jezika. Sasvim opravdano, ovom pojmu posveceno je mnogo prostora kod Windfuhra & Perry-ja (2012).