AnatomiJa oveka: Abdomen, Glava i vrat, lezde, Telesna duplja, ula, Usna duplja, Uvo, Guteraa, Douna lezda, ulni organi (Serbian Edition)
Book Details
Author(s)Izvor: Wikipedia
PublisherBooks LLC, Wiki Series
ISBN / ASIN1233993135
ISBN-139781233993130
AvailabilityUsually ships in 24 hours
MarketplaceUnited States 🇺🇸
Description
izvor: Wikipedia. Stranice: 24. Poglavlja: Abdomen, Glava i vrat, Žlezde, Telesna duplja, ÄŒula, Usna duplja, Uvo, GuÅ¡teraÄa, DouÅ¡na žlezda, ÄŒulni organi, Cirkulatorni sistem Äoveka, Hipofiza, Prostata, Pupak, Celom, Vežbe abdomena, Slezina, Zadnjica, Obraz, Pseudocelom, Lateralni sistem, Grudi, Nozdrva, Jetra, Celomata, Ahilova tetiva, Vilica, PolutrbuÅ¡njaci, Darvinova kvržica, ÄŒulna cÌeliJa, Torzo, Grkljan, LoJne žlezde. izvod: Usna duplja (lat. ) Je poÄetni deo digestivnog sistema u koJem se vrÅ¡i mehaniÄka obrada hrane i zapoÄinje njena hemiJska digestiJa. Usna duplja poÄinje usnim otvorom a zavrÅ¡ava se ždrelom i sadrži nekoliko organa koJi osim uloge u digestivnom sistemu, igraJu važnu ulogu i u vokalizaciJi. Sagitalni presekUsna duplja Je anatomski podeljena na dva dela: Tunika mukoza usne duplje izgraÄ‘ena Je od ploÄastog sloJevitog epitela sa ili bez orožavanja, a u zavisnosti od povrÅ¡ine koJu oblaže deli se na mastikatornu, zastornu i speciJalizovanu mukozu. Submukozu Äini dobro vaskularizovano rastresito vezivno tkivo koJe sadrži i male pljuvaÄne žlezde, a uloga mu Je da povezuJe mukozu sa miÅ¡icÌnim tkivom obraza i usana. Usne (lat. ) su nabori miÅ¡icÌnog porekla na poÄetku usne duplje. UnutraÅ¡njost im Je obložena ploÄastim sloJevitim epitelom bez orožavanja a intenzivno crvena boJa potiÄe od broJnih kapilara prisutnih u lamini propriJi. Snabdevene su i malim pljuvaÄnim žlezdama koJe vlaže unuÅ¡traÅ¡njost usne duplje. MiÅ¡icÌni sloJ Je predstavljen popreÄno-prugastom muskulaturom kružnog miÅ¡icÌa usana (lat. ). GraÄ‘a zubaZubi su Ävrste tvorevine izgraÄ‘ene od dentina ÄiJa Je osnovna uloga kidanje i usitnjavanje hrane. Postavljeni su u dva luka u gornjoJ i donjoJ vilici i kod Äoveka rastu dva puta u toku života. Prvi, mleÄni zubi (lat. ) izrastaJu do 10. meseca života a postepeno ih zamenjuJu stalni zubi (lat. ) od 6 godine pa nadalje. U zavisnosti od položaJa, oblika i funkciJe podeljeni su u Äetiri grupe: MorfoloÅ¡ki gledano, kod zuba se razlikuJu koren (lat. )...










