Izvor: Wikipedia. Stranice: 48. Poglavlja: Deoksiribonukleinska kiselina, PCR, Gregor Mendel, Pozicijsko kloniranje, GenetiÄko inženjerstvo, Sekvenciranje, Haploskupina, Faktor V - Leiden, Nukleinske kiseline, Genom, Kromosomi, Filadelfija kromosom, Onkogen, Vinska muÅ¡ica, GenetiÄko podrijetlo, Albinizam, FISH, Hermann Joseph Muller, NasljeÄ‘ivanje spola u Äovjeka, Fotoreaktivacija, Resrikcioni enzimi, Haplotip, Mutant, Adenin, Operon, Projekt humanog genoma, Thomas Hunt Morgan, Nukleotidi, Mutacija, Teratogen, Kromosomsko inženjerstvo, Tomislav Domazet-LoÅ¡o, MRNA, Citozin, Prioni, Humana citogenetika, Luigi Luca Cavalli Sforza, Uracil, Gvanin, William Bateson, Eugenika, Molekularna genetika, Vektor, Kozmid, Transferna RNK, Timin, Nasljednost autizma, Intron, Humana genetika, Blot, EkoloÅ¡ka genetika, Parametarska analiza povezanosti, Sindrom delecije 22q13, Potomstvo, Asocijacijske analize, Citogenetska nomenklatura, Metoda preklapajućih alela, STOP-kodon, Amplifikacija, Primer. Izvod: Genetika (StarogrÄki , "genitivno" i , "podrijetlo") je znanost koja se bavi genima i varijacijama kod živih organizama. Genetika se bavi molekularnom strukturom i funkcijom gena, sa ponaÅ¡anjem gena u kontekstu stanice ili organizma (npr. dominantnost i epigenetika), nasljeÄ‘ivanjem roditeljskih gena od strane potomaka, kao i rasprostranjenosti gena, varijacijama i promjenama u populaciji. Ako je dato da su geni univerzalni za sve žive organizme, genetika se može smatrati naukom o svim živim bićima, od virusa i bakterija, preko biljaka (posebno uzgojnih kultura) do ljudi (npr. medicinska genetika). ÄŒinjenica da živa bića nasljeÄ‘uju osobine od svojih roditelja već se od pretpovijesti koristila za poboljÅ¡avanje uzgojnih kultura i životinja selektivnim razmnožavanjem. MeÄ‘utim, danaÅ¡nja genetika, koja pokuÅ¡ava shvatiti proces nasljeÄ‘ivanja, poÄela je radom Gregora Mendela sredinom 19. stoljeća. Iako on nije poznavao fiziÄku bazu za nasljeÄ‘ivanje, Mendel je primijetio da organizmi naslje...