Svetska batina u FrancuskoJ: Strazbur, VersaJski dvorac, Pariz, Tvrava Karkason, Dvorac Fontenblo, Avr, Lion, Bordo, Avinjon (Serbian Edition)
Book Details
Author(s)Izvor: Wikipedia
PublisherBooks LLC, Wiki Series
ISBN / ASIN1234017199
ISBN-139781234017194
MarketplaceFrance 🇫🇷
Description
izvor: Wikipedia. Stranice: 35. Poglavlja: Strazbur, VersaJski dvorac, Pariz, TvrÄ‘ava Karkason, Dvorac Fontenblo, Avr, Lion, Bordo, Avinjon, Katedrala u Remsu, Mon Sen MiÅ¡el, Arl, Er sir l'Adur, Nansi, PecÌina Lasko, Albi, PecÌina Kromanjon. izvod: Strazbur (fr. ; lat. ; alz. Strossburi; nem. Straßburg) Je grad u regionu Alzas, Francuska. Nalazi se na reci RaJni i predstavlja važno pristaniÅ¡te i industriJsko srediÅ¡te. U gradu Je razviJena trgovina vinom, hmeljem, i duvanom. Strazbur poseduJe katedralu u gotiÄkom stilu, univerzititet, konzervatoriJum i akademiJu. Od industriJskih grana razviJene su: brodogradnja, metalurgiJa, maÅ¡inska, prehrambena, tekstilna, duvanska i Å¡tamparska industriJa. Janusova fontana, delo Tomi Ungerera za 2000 godina grada, 1988.Na mestu danaÅ¡njeg Strazbura nalazilo se keltsko selo imena Argentorate. Istraživanja su pokazala da Je ovo podruÄJe bilo naseljeno i pre toga. rimski general Drus, brat cara TiberiJa Je ovde 12. godine p. n. e. osnovao novi grad i romanizovao njegovo ime u Argentoratum. To Je bilo voJno utvrÄ‘enje sa kampom koJe se nalazilo na limesu (granica Rimskog carstva) na RaJni. Oko kampa se stvorila canabae (anglomerizaciJa civilnog stanovniÅ¡tva) koJa Je nastavila da se razviJa prema zapadu). KasniJe se granica pomakla istoÄno i Argentoratum postaJe pozadinsko rimsko utvrÄ‘enje, sve do kraJa trecÌeg veka. Godine 352, grad razaraJu Alemani i Franci, a JuliJan Otpadnik ponovno ga osvaJa 357. godine. Godine 406, Huni, Burgundi, Vandali i Svevi su napali GaliJu. Grad uniÅ¡tava Atila, 451. godine. Grad su 496. godine obnovili Franci, pod imenom Strateburgum koJi se poÄeo ubrzano razviJati nakon Klovisovog preobracÌenja na hriÅ¡cÌanstvo. OvaJ grad Je bio Jedan od retkih gradova u regiJi koJi su bili sediÅ¡ta biskupa, u to vreme velikog politiÄkog dužnosnika. U osmom i devetom veku grad trgovaÄki i privredno buJa pa se stanovniÅ¡tvo udvostruÄuJe. U to vreme Je pod nazorom biskupa izgraÄ‘ena nova katedrala i otvorene su mnoge župe. Go...










